Srednja škola Marka Marulića Slatina

Cilj terenske nastave iz geografije obuhvaćao je prirodno-geografske spoznaje prostora nizinske i sjeverozapadne Hrvatske. Razgovor sa zastupnicima omogućio je bolje razumijevanje procesa donošenja zakona u Hrvatskom saboru te objasnio povezanost politike i gospodarstva. Prikaz ekspresionističkih radova na prostoru Republike Hrvatske, koji se prikazuje u galeriji Klovićevi dvori, upotpunio je teorijska načela umjetničkog pravca. Terenskoj nastavi priključili su se učenici GLOBE grupe. U Hrvatskom saboru dočekala nas je Marija Krakić, koja je upoznala učenike s poviješću djelovanja Hrvatskog sabora. Nakon kontrole pri ulazu u Hrvatski sabor, prošli smo kroz konferencijske dvorane te prisustvovali sjednici Sabora. U nekadašnjem Županijskom domu Hrvatskoga sabora, koji je ukinut 2001. godine, dočekali su nas zastupnici iz naše županije i IV izborne jedinice budućih parlamentarnih izbora. Nakon uvodnog upoznavanja, uslijedila je rasprava naših domaćina i učenika. Na neka pitanja zastupnici i nisu dali konkretne odgovore. U Klovićevim dvorima stručno vodstvo je s mnogo obzira i detalja upoznalo učenike s elementima i obilježjima ekspresionizma u Hrvatskoj, kako u slikarstvu, tako i u filmskoj, književnoj i kiparskoj umjetnosti. Uz izuzetnu zainteresiranost učenika za detaljima, kustosi galerije objašnjavali su gotovo svaki eksponat na izložbi. Sa željom za ponovnim dolaskom u Hrvatski sabor, ali možda u nekoj drugoj funkciji, te impresionirani djelima hrvatskih ekspresionista, u večernjim satima stigosmo u Slatinu.

Ostale fotografije dostupne su u fotogaleriji.

Matija Gosler
fotografije snimio Zorislav Jelenčić

KRONOLOGIJA VAŽNIH DOGAĐAJA U HRVATSKOM SABORU

925. g.
Na narodnom zboru objavljena je krunidba kralja Tomislava.

1102. g.
U kraljevskom gradu Biogradu na Saboru ugarski kralj Koloman kruni se hrvatskom krunom voljom hrvatskih velikaša i župana i dobiva naslov "kralja Hrvatske i Dalmacije".

1527. g.
Na Saboru u Cetinu Hrvati izabiru Ferdinanda Habsburškog za kralja, uz uvjet da osigura obranu Hrvatske od Osmanlija i poštuje sve stečene povlastice i zakone.

1847. g.
Sabor iznosi zahtjeve za političkom, kulturnom i vjerskom samostalnošću u okvirima veze s Ugarskom. Hrvatski jezik je proglašen službenim jezikom.

1848. g.
Ban Josip Jelačić raskida odnose s Ugarskom, ukida kmetstvo i imenuje Bansko vijeće kao hrvatsku samostalnu vladu.

1868. g.
Sabor prihvaća Hrvatsko-ugarsku nagodbu kojom je Hrvatska dio zemlje ugarske krune, ali s vlastitim zakonodavstvom i autonomnom vladom za određene unutarnje poslove.

1918. g.
Na Saboru je donesena odluka o raskidu stoljetnih veza s Ugarskom i carevinom Austrijom.

1945. g.
ZAVNOH se preimenuje u Narodni sabor Hrvatske. Za predsjednika izabran Vladimir Nazor.

1990. g.
30. svibnja konstituiran demokratski Sabor nakon neposrednih, višestranačkih izbora; 22. prosinca donesen Ustav Republike Hrvatske

1991. g.
25. lipnja Sabor donosi Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
8. listopada Sabor donosi Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Republika Hrvatska postaje suverena i samostalna država.