Podijeljeni u šest skupina (prema broju Marulićevih pjevanja) uočili su i izdvojili različite emocije, a neke od njih su: strah (koji siju Asirci), npr. Nevidom svijahu. Nigdar toke sile/u toliku strahu, ja mnju, nisu bil: I gradi u istinu zdrišiše straha grop…; srdžba/gnjev (Nabukodonozora i Holoferna), npr. Saržba ga pohaja i smart ga pokusi i Veziri toj čine, Oloferna gnjivu/ pridaše vrućine, kako konju živu/kad teče po njivu, kad mu dadu ostrog; radost (Juditina, naroda) I skuta pouspreg, radosna pojde tad… i Sva radost naša si, počten'je zemlje se; tuga (Juditina), npr. pak suzami lica gorko umi i dr.

Wertherove emocije koje su učenici pronašli u ulomcima iz čitanke (Književni vremeplov 2; Prva knjiga, 22. svibnja, 16. i 19. lipnja i Druga knjiga, 3. studenoga) su: osamljenost, npr. Povlačim se natrag u sebe i nalazim neki svijet!; sreća, npr. Zadovoljan sam i sretan…; ljubav, npr. Nisam se mogao svladati, morao sam izaći k njoj/ Kako li sam za razgovora upijao sjaj tih crnih očiju; krivnja, npr. … toliko toga posjedujem, a bez nje mi se sve pretvori u ništa; patnja, npr. Mnogo patim jer sam izgubio ono što je u mom životu bila jedina slast, onu svetu, oživljavajuću snagu kojom sam stvarao svjetove oko sebe; očaj, npr. … a ujutro otvorim oči, opet vidim sunce i jadan sam i dr.

U drugom su dijelu radionice učenici usporedbu emocija dvaju djela uobličili u sažetku i na taj način ponovili obilježja razdoblja renesansne i romantičarske književnosti. Zaključili su kako je u obama razdobljima polazište čovjek, tj. da je naglasak na individualnosti, s razlikom na svjetonazor - renesansni optimizam i romantičarski pesimizam. Emocija koja prevladava u Marulićevu djelu je strah, s konačnim pozitivnih ishodom, a u Goetheovu usamljenost, tuga, depresivnost s istim, tragičnim završetkom.

U provedbi ovog dijela projekta učenici su se još jednom prisjetili Marulićeva djela i na poseban način proveli još jednu u nizu aktivnosti u sklopu Godine Marka Marulića.

Autorica: Željka Orban, prof.