Projekt je proveden tijekom mjeseca rujna na razini škole, a nositeljice projekta su Dijana Fotez, profesorica njemačkoga i francuskoga jezika i Silvija Štimac, profesorica engleskoga i španjolskoga jezika.

Europski dan jezika obilježava se 26. rujna, od 2001. godine, na inicijativu Vijeća Europe kako bi se stanovnike Europe potaklo na učenje što više jezika, u svakoj životnoj dobi, ne samo u školi, već i izvan nje.

Ciljevi našeg školskog projekta kojima smo se vodili su:

- razviti svijest o postojanju različitih jezika i kultura u Europi i potaknuti učenike na odgovornost prema očuvanju vlastitog jezika;

- promovirati našu školu kao ustanovu u kojoj se uče tri strana jezika, a postoji i veliki potencijal učenja dodatnih svjetskih jezika;

- naglasiti važnost učenja stranih jezika kod svih dobnih skupina.

Kroz raznovrsne aktivnosti na nastavi njemačkog, francuskog i engleskog jezika, ostvareni su sljedeći ishodi učenja:

- učenici njeguju višejezičnost i međukulturno razumijevanje

- uočavaju prednosti učenja stranih jezika

- uočavaju različitosti i sličnosti među stranim jezicima i uspoređuju ih s hrvatskim jezikom

- samostalno i odgovorno upravljaju prikupljenim informacijama

- samostalno ili u suradnji s drugima stvaraju nove sadržaje i ideje za poticanje kreativnosti

- samovrednuju se i razmišljaju o svom znanju i napretku

- promišljaju vlastito cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje u različite svrhe (školovanje, profesionalne potrebe, potrebe mobilnosti ili užitka...)

Jezična raznolikost alat je za postizanje većega međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našega kontinenta. No, učenje jezika je prije svega zabavno. Pogledajmo što smo naučili ove godine.

Kada govorimo o njemačkom jeziku, poprilično dugo smo o njemu govorili baš na njemačkom jeziku! Prisutnost germanizama u hrvatskom jeziku tako je ukorijenjena da većinom nismo ni svjesni koliko često ih koristimo u svakodnevnom govoru te nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti (npr. fleka, auspuh…) Upravo ta spoznaja bila je pokretač radionice na nastavi Njemačkoga jezika povodom obilježavanja Europskog dana jezika.
Prva aktivnost učenika 1.a i 3.a razreda opće gimnazije s profesoricom Dijanom Fotez bila je istražiti kako su germanizmi dospjeli u hrvatski jezik.

Germanizme smo prigrlili još u 16. stoljeću kada smo ih preuzeli od vojnika s njemačkog govornog područja prilikom stvaranja Vojne krajine, a njemačko-hrvatski dodiri nastavljaju se doseljavanjem velikog broja obitelji s njemačkog govornog područja za vrijeme vladavine Marije Terezije i Josipa II. Pravi pokazatelj koliko smo njemački jezik zapravo zavoljeli i cijenili govori nam činjenica da je u 18. i 19. stoljeću bio obvezan u školama i nazivao se „govorom obrazovanog višeg sloja“. Također, kazališne predstave izvodile su se isključivo na njemačkom, a jedno nam je vrijeme bio čak i službeni jezik. Iduća aktivnost učenika zahtijevala je izdvajanje germanizama iz pročitanog teksta, navođenje njihovih hrvatskih ekvivalenata te pronalaženje u rječniku odgovarajuće izvorne njemačke riječi. Kao posljednju aktivnost učenici su putem kviza znanja ispitali vlastito poznavanje germanizama i dobro se zabavili prisjećajući se izraza koje su nerijetko mogli čuti samo od svojih baka i djedova. Po završetku radionice, zaključili su kako su geografska blizina Njemačke i Austrije neminovno utjecale na razvoj hrvatskog jezika, kao i na preuzimanje germanskih običaja i izraza u svakodnevnoj komunikaciji te kako ćemo još dugo glancati beštek, prati veš u vešmašini, spremati paradajz u špajzu… itd.

Učenici naše škole rijetki su od onih u Hrvatskoj koji imaju mogućnost potpuno doživjeti raznolikosti jezika i doista shvatiti važnost Europskog dana jezika budući da, osim svog materinjeg, engleskog i njemačkog, imaju na izbor učiti i francuski jezik. Glavna atrakcija i okosnica radionice povodom obilježavanja Europskog dana jezika, na nastavi Francuskoga jezika 3. a i b razreda opće gimnazije, bila je jedna od najpoznatijih pariških ulica - Champs-Elysées. Profesorica Dijana Fotez interpretativno je pročitala pjesmu autora Joea Dassina posvećenu toj arhitektonski zapanjujućoj ulici. Potom su učenici interpretirali pjesmu, istražili glavne motive i preveli je na hrvatski jezik usvojivši pritom novi vokabular. Učenice 3.a razreda opće gimnazije Jana Grabar i Antonela Baltić detaljnije su istražile paletu restorana, kazališta, barova i butika koje možemo pronaći na Aveniji Champs-Elysées te su svoje rezultate pretraživanja podijelile s ostatkom razreda putem Power Point prezentacije. Nakon što su učenici stekli sliku o raznolikosti pariške modne i gastro ponude, usporedili su sličnosti s jednom od naših najpoznatijih ulica – zagrebačkom Ilicom. Strukturirano su na ploči razvrstale brendove ovisno o tome koji su nam dostupni u Zagrebu, radi kojih se moramo uputiti u Pariz, a koji su raspoloživi u oba grada. Kako bismo osvijestili kompletni značaj Avenije Champs-Elysées, dotakli smo se i njezine romantičarske strane. Učenice Anamaria Jokić i Lana Radić pokazale su svoj glazbeni talent izvedbom pjesme Champs-Elysees te tako dočarale melodičnost njezinih riječi. Kako biste saznali zašto Dassin kaže da „sve ptice od zore pjevaju ljubavi na Elizejskim poljanama“, poslušajte njihovu izvedbu u nastavku i Profitez de la vie!

Uz raznovrsne aktivnosti na nastavi Engleskoga jezika, poput pisanja na različitim pismima i digitalnog kviza o poznavanju svjetskih jezika, učenici od 1. do 4. razreda ekonomije promišljali su o važnosti učenja jezika. Svoje su odgovore zabilježili u digitalnom alatu Padlet.

S obzirom da učenici naše škole imaju privilegiju učenja čak četiri strana jezika (engleski, njemački, francuski i latinski jezik), učenici su itekako svjesni važnosti učenja jezika. Ove godine profesorica Silvija Štimac pokušala je učenicima 4.a i 4.b razreda gimnazije približiti još jedan jezik s velikim brojem govornika u cijelom svijetu, a to je španjolski. Tako su učenici sudjelovali u radionici u kojoj su istražili velik broj riječi koje u engleskome i španjolskome jeziku imaju isti korijen i značenje. Nakon što su se uvjerili da zahvaljujući poznavanju engleskih riječi razumiju i velik broj španjolskih, upoznali su se s takozvanim lažnim parovima ili prijateljima, a to su riječi koje unatoč zajedničkom korijenu imaju posve različito značenje u svakom jeziku. Kako bi dodatno proširili znanje o jezicima, učenici su uspoređivali zanimljive idiome iz španjolskog jezika vezane za hranu s njihovim parovima u engleskom jeziku, a pokušali su im naći i odgovarajuće idiome u hrvatskom jeziku. Na kraju ove višejezične radionice, zaključili smo da poznavanje jednog jezika može uvelike olakšati učenje novoga jezika.

Vrhunac obilježavanja Europskog dana jezika uslijedio je u utorak, 27. rujna. U opuštenom, ali natjecateljskom ozračju, nakon 3 godine stanke, održan je već tradicionalni međurazredni kviz o jezicima. Ove godine u kvizu održanom u školskom holu sudjelovali su maturanti gimnazijskih razreda. Četiri skupine po troje učenika okušalo se u kvizu o poznavanju ne samo jezika, već i kultura zemalja čije jezike učimo. Iako su svi natjecatelji pokazali visoku razinu znanja, pobjeda je pripala učenicama 4.a razreda Ivoni Benko, Ana - Niki Brunović i Elizabeti Kokorić.

Svim sudionicima još jednom čestitamo i zahvaljujemo na sudjelovanju, a posebne zahvale idu profesorici Sandri Bošnjak  koja je bila velika pomoć u tehničkoj izvedbi kviza.

Kako bismo i ostale učenike i djelatnike naše škole potakli na učenje jezika, vrijedne učenice 4. a razreda Ivona Benko i Elizabeta Kokorić te Anamaria Jokić iz 3.a razreda opće gimnazije još jednom su pokazale koliko su kreativne uređenjem tematskog panoa u predvorju škole.

Po završetku provedbe projekta, provedena je online anketa učenika završnih razreda. Učenici su iskazali veliko zadovoljstvo sudjelovanjem u aktivnostima povodom obilježavanja Europskog dana jezika i zaključili kako je ovaj suradnički oblik nastave veoma zanimljiv i poticajan.

Stvaranje ozračja poštovanja i brige o očuvanju jezične i kulturne baštine najvažniji je cilj ovog projekta. Nadamo se da smo našim projektom osvijestili ovu problematiku, te da ćemo idućim projektima osnaživati kritičko mišljenje, komunikacijske i društvene vještine naših učenika, a promicanjem višejezičnosti i multikulturalnosti pridonijeti stvaranju tolerantnije zajednice.