Složene kratice (akronimi)
- Prema tome kako su napravljene, razlikujemo dvije vrste sastavljenih kratica:
- Jedne su postale od početnih slova svakog člana izraza koji se u njima krati. Pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika:
GK – Glas Koncila, HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HDZ – Hrvatska demokratska zajednica, HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija, HNK – Hrvatsko narodno kazalište, HP – Hrvatska pošta, MH – Matica hrvatska …
Navedene kratice koje oblikom odgovaraju riječima našeg jezika mogu se i sklanjati. Padežni se nastavak piše malim slovima i odvaja se od kratice spojnicom: HUS-a, HUS-u, HUS-om …
Od ostalih sastavljenih kratica toga tipa jedne obično ostaju nepromijenjene (HAZU, HNK, MH), a drugima se dodaje padežni nastavak, ali se tada pretpostavlja čitanje pojedinih slova u obliku njihova abecednog naziva:
HDZ – Hadeze, HDZ-a – Hadezea; HKD – Hakade, HKD-a – Hakadea; HSP – Haespe, HSP-a – Haespea; OTV – Oteve, OTV-a – Otevea…
Po abecednom nazivu pojedinih slova mogu se čitati i druge takve kratice (MH – Emha, RH – Erha), ali izgovorni se oblik ne sklanja.
Ponekad se ovim načinom tvore i kratice od općih imenica, npr.: BDP – brutodruštveni proizvod, PDV – porez na dodanu vrijednost, TV – televizija, televizijski, NSS – niža stručna sprema, SSS – srednja stručna sprema, VSS – visoka stručna sprema…
- Druge sastavljene kratice imaju oblik promjenjivih riječi i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pišu se velikim početnim slovom:
Binoza (pov.) – Biblioteka novinske zadruge: Ova je knjiga izdanje Binoze.
Nama – Narodni magazin (ime trgovačkoga poduzeća): Torbu je kupila u Nami.
Roma – Robni magazin: Posjetio sam Romu.
Ovim se načinom mogu pisati i kratice koje se izgovaraju kao pune riječi, kao Hina (mj. HINA), Ina (mj. INA) i sl. te se tada sklanjaju kao druge riječi svoje kategorije: Hina, Hine, Ina, Ine, a posebice se to odnosi na kratice koje završavaju na -a. Iako je to nekoć smatrano pogrešnim, novija literatura sugerira da se ovakvi primjeri tako sklanjaju i kada se pišu velikim (tiskanim) slovima: HINA, HINU, INA, INU, IRA, IRU, NASA, NASU…
Kratice Sofka, Fifa i sl. koje već u nominativu jednine imaju (neizvorni) nastavak -a sklanjaju se kao i ostale imenice ž. r. na -a: Sofka, Sofke, Sofki; Fifa, Fife, Fifi…
- Sastavljene kratice iz stranih jezika koje se u svakodnevnoj uporabi ne analiziraju po nastanku pišu se po izgovoru i ponašaju se kao prilagođene tuđice: Ifor (jedinice Ifora), Unprofor (nazočnost Unprofora), Unra (Unrina pomoć), Unicef (pomoć od Unicefa)…
3. U novije vrijeme zapažamo određene nazive i neka imena napravljena po stranom (uglavnom njemačkom ili engleskom) uzoru – i to tako da se naziv ili ime sastavi od dviju samostalnih imenica od kojih svaka ima svoje posebno značenje:
Drvopromet (drvo + promet), Drvorad (drvo + rad), Mesopromet (meso + promet), Dalmacijaturist (Dalmacija + turist).
Budući da to nije sustavan način tvorbe složenica, takav način tvorbe naziva i imena u hrvatskom jeziku nije preporučljiv i treba ga izbjegavati.
Autorica: Željka Orban, prof.