Hrvatski se voli učenjem i znanjem
O projektu „Hrvatski se voli učenjem i znanjem“
Voditeljica projekta: Željka Orban – profesorica hrvatskoga jezika i književnosti
Potaknuta brojnim jezičnim nepravilnostima koje su, nažalost, naša svakodnevica u govoru i pismu, a sve češće i među učenicima, od listopada šk. g. 2025./26. odlučila sam pokrenuti projekt pod nazivom „Hrvatski se voli učenjem i znanjem“. Možda će netko od vas pronaći nešto za sebe kada se nađe u nekom od „jezičnih problema“ ili nedoumica.
Ciljevi projekta: podići razinu pismenosti u školskoj zajednici, osvijestiti važnost pravilne uporabe jezika u govoru i pisanju, potaknuti i osposobiti učenike da samostalno istražuju jezične dvojbe te razvijaju kritički odnos prema jeziku u medijima i javnoj komunikaciji. Svakoga tjedna moći ćete pročitati nove jezične savjete.
Autorica: Željka Orban, prof. hrvatskoga jezika i književnosti
Upotreba prijedloga ZA
Prijedlog za dolazi uz genitiv, akuzativ i instrumental. PRIMJERI: Nema mira za njega. Loptu sam dobio u zamjenu za reket. Poveo sam se za tvojim mišljenjem. Prijedlog za nije pravilno upotrebljavati u značenju cilja kretanja. Pogrešno: Autobus je krenuo za Slatinu....
O Uskrsu i danima oko Uskrsa
Od imenice Uskrs mogu se izvesti pridjevi uskrsni i uskršnji. U standardnom jeziku prednost ima pridjev uskrsni jer je izveden jednostavnijom tvorbom riječi, tj. izveden je dodavanjem sufiksa –ni na osnovu Uskrs pri čemu ne dolazi do glasovnih promjena. Oblik uskršnji...
Savjeti o upotrebi pridjeva isti – jednak
Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači onaj koji je bio i prije i upravo taj, a ne koji drugi. Isti se ne smije upotrebljavati u značenju koji se ne razlikuje od onog s kojim se uspoređuje, nego treba upotrijebiti pridjev jednak. PRIMJERI: Stanovali smo u...
Savjeti o upotrebi prijedloga
ispod – iznad Prijedlozi ispod i iznad s riječju u genitivu označavaju prostorni odnos kod odvijanja kakva procesa na određenu mjestu. Prijedlozi ispod i iznad ne upotrebljavaju se za označavanje cilja ili smjera. PRIMJERI: Spavao je ispod mosta. Ležao je na...
U Mjesecu hrvatskoga jezika otklonimo nedoumice uz pisanje naziva predmeta
Nazivi predmeta pišu se velikim početnim slovom. Npr.: nastava (nastava Hrvatskoga jezika / Matematike / Geografije… pri čemu se misli na nastava iz predmeta Hrvatski jezik / Matematika / Geografija…) učionica (učionica Hrvatskoga jezika / Matematike / Geografije…)...
Upotreba određenog / neodređenog oblika pridjeva
Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV? – npr. modar, star, srebrn, gladan, miran … iukazuju na promjenjive osobine onoga što određuju – npr. modar prst, star čovjek, srebrn prsten,gladan dječak, miran prosvjed …Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje KOJI? –...
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI (PRILOZI)
Kao jedna riječ pišu se: a) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga prilog, prijedlog, zamjenica ili pridjev: dokad, donedavno, dosad, doskora, nakoso, nakratko, nakrivo, naživo, uživo, zacijelo, zadugo, zaista, zajedno,...
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI (BROJEVNE RIJEČI)
Kao jedna riječ pišu se: a) glavni brojevi - stotice do 1000: sto ili stotinu, dvjesto (ili dvjesta S), tristo (ili trista S), četiristo, petsto, šesto, sedamsto, osamsto, devetsto… Stotice do 1000 mogu se pisati i kao sveza glavnoga broja i imenice stotina: četiri...
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI (GLAGOLI)
Kao jedna riječ pišu se: a) niječni oblici prezenta glagola biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu b) niječni oblici prezenta glagola htjeti: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće c) niječni oblici prezenta glagola imati: nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate,...
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI (PRIDJEVI)
Kao jedna riječ pišu se dvije sastavnice koje označuju jedan pojam i imaju jedan naglasak: povezane spojnikom -o-: fizičkokemijski, javnobilježnički, političkoekonomski, popularnoznanstveni, povijesnojezični, znanstvenofantastični, znanstvenoistraživački … Neki od tih...
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI (ZAMJENICE)
Kao jedna riječ piše se: a) zamjenica nastala od priloga gdje i zamjenice: gdjekoji, gdješto, gdjetko b) zamjenica nastala od sastavnice koje i zamjenice: koječiji, kojekakav, kojekoji, kojekolik, koješta, kojetko c) zamjenica nastala od sastavnice malo i zamjenice:...
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI (IMENICE)
sastavljeno pisanje: Sastavljeno s imenicama na koje se odnose pišu se riječi: auto, audio, foto, kino, video, radio - autocesta, kinodvorana, fotoalbum, videosnimka, radiopostaja Ukoliko se naziv naseljenog mjesta piše rastavljeno (podsjetimo se: svi članovi...