Hrvatski se voli učenjem i znanjem
O projektu „Hrvatski se voli učenjem i znanjem“
Voditeljica projekta: Željka Orban – profesorica hrvatskoga jezika i književnosti
Potaknuta brojnim jezičnim nepravilnostima koje su, nažalost, naša svakodnevica u govoru i pismu, a sve češće i među učenicima, od listopada šk. g. 2025./26. odlučila sam pokrenuti projekt pod nazivom „Hrvatski se voli učenjem i znanjem“. Možda će netko od vas pronaći nešto za sebe kada se nađe u nekom od „jezičnih problema“ ili nedoumica.
Ciljevi projekta: podići razinu pismenosti u školskoj zajednici, osvijestiti važnost pravilne uporabe jezika u govoru i pisanju, potaknuti i osposobiti učenike da samostalno istražuju jezične dvojbe te razvijaju kritički odnos prema jeziku u medijima i javnoj komunikaciji. Svakoga tjedna moći ćete pročitati nove jezične savjete.
Autorica: Željka Orban, prof. hrvatskoga jezika i književnosti
Završetak prvog dijela projekta
S krajem nastavne godine završava i prvi dio provedbe projekta „Hrvatski se voli učenjem i znanjem“,koji se tijekom školske godine 2025./26. provodio s ciljem podizanja razine pismenosti u školskojzajednici, ukazivanja na važnost pravilne uporabe jezika u govoru i...
Pisanje kratica 2. dio
Složene kratice (akronimi) Prema tome kako su napravljene, razlikujemo dvije vrste sastavljenih kratica: Jedne su postale od početnih slova svakog člana izraza koji se u njima krati. Pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika: GK – Glas Koncila, HAZU...
Pisanje kratica 1. dio
O kraticama Kratice su skraćene riječi nastale izostavljanjem određenih slova i trebaju biti svima razumljive: ne smije biti nikakvih dvojbi u njihovom značenju. Ako za određenu riječ postoje dvije ili više kratica, važno je u jednom tekstu dosljedno i sustavno...
Nekoliko savjeta u službenoj komunikaciji
Kolega - im. m.r. jd. Dragi kolega! kolege - im. m.r.mn. Dragi kolege! Kolegica - im. ž.r. jd. / kolegice – im. ž.r. mn. = Draga kolegice! i Drage kolegice! - dvojba se javlja zato što je imenica kolega muškoga roda, ali ima padežne oblike kao većina imenica ženskoga...
Pisanje etnika
Etnici su nazivi stanovnika ili stanovnice naseljenog mjesta, kraja, države, kontinenta, odnosno nazivmuškarca ili žene koji otuda potječu.Etnici imaju sljedeće značajke:Etnici se izvode od toponima po gramatičkim pravilima (toponimi su usvojena imena...
Pisanje vjerskih pojmova
Nazivi bogomolja pišu se malim početnim slovom jer one nemaju imena, nego su nekome ili nečemu posvećene: crkva bezgrešnoga / bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, bazilika svetoga Petra u Rimu Ako se ispred bogomolje ne piše riječ crkva, kapelica, naziv se piše...
Upotreba prijedloga od – do
Za izražavanje mjesnih i vremenskih raspona ili u značenju od – do može se upotrijebiti crtica (–) ili prijedlozi od i do. Često se pogrešno upotrebljava i spojnica (-). Ako se ispred broja napiše prijedlog od, onda između brojeva treba napisati i prijedlog do. Pri...
Jezični savjeti uz Dan škole
U povodu obilježavanja Dana naše škole dobro je prisjetiti se nekoliko važnih pravila hrvatskoga standardnog jezika koja često koristimo u školskom kontekstu. Pisanje naziva školskih ustanova (nominativ i genitiv) Nazivi brojnih hrvatskih škola u sebi sadrže i neku...
Upotreba prijedloga k (ka) i kod
Prijedlog k (ka) označuje kretanje prema cilju (uz dativ), a prijedlog kod boravak u nečijoj blizini (uz genitiv).Prijedlog ka upotrebljava se ispred riječi koje počinju slovom k, g, h ili suglasničkim skupinama sk, zg, sh, sf.Često se umjesto k (ka) pogrešno...
Upotreba prijedloga ZA
Prijedlog za dolazi uz genitiv, akuzativ i instrumental. PRIMJERI: Nema mira za njega. Loptu sam dobio u zamjenu za reket. Poveo sam se za tvojim mišljenjem. Prijedlog za nije pravilno upotrebljavati u značenju cilja kretanja. Pogrešno: Autobus je krenuo za Slatinu....
O Uskrsu i danima oko Uskrsa
Od imenice Uskrs mogu se izvesti pridjevi uskrsni i uskršnji. U standardnom jeziku prednost ima pridjev uskrsni jer je izveden jednostavnijom tvorbom riječi, tj. izveden je dodavanjem sufiksa –ni na osnovu Uskrs pri čemu ne dolazi do glasovnih promjena. Oblik uskršnji...
Savjeti o upotrebi pridjeva isti – jednak
Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači onaj koji je bio i prije i upravo taj, a ne koji drugi. Isti se ne smije upotrebljavati u značenju koji se ne razlikuje od onog s kojim se uspoređuje, nego treba upotrijebiti pridjev jednak. PRIMJERI: Stanovali smo u...