U prosincu neizostavno govorimo/pišemo i o slasticama. Prema pravopisnim pravilima malim početnim slovom pišu se nazivi proizvoda, jela,  pasmina i sorta. Tako će se malim slovom pisati fritule, kremšnite, kroštule, londoneri, mađarica, paprenjaci, puslice, raspucanci, bijela pita, čokoladne kuglice i nazivi drugih divota koje nam zaslađuju prosinačke dane. Pod isto  pravilo spadaju i nazivi slastica koje se nazivaju prema nekoj osobi jer su ti nazivi nastali poopćavanjem (apelativizacijom) osobnih imena ili posvojnih pridjeva izvedenih od imena. Tako se malim početnim slovom piše pavlova torta, jelačić-kocke, jelačić-ploške ili jelačić-šnite. Isto pravilo vrijedi i u slučaju kad je slastica nazvana prema gradu, npr. pariz-brest (kolač u obliku kotača bicikla).

Iznimka od ovog  pravila nazivi su koji uključuju izvorno pisano strano osobno ime ili posvojni pridjev izveden od stranoga osobnog imena te ime i prezime u genitivu. Tako će se velikim početnim slovom pisati Mozartova kugla ili Mozart-kugla ili pak Sacher-torta.

Često vrste prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda pripadaju nematerijalnoj baštini a mnoge imaju status zaštićenih kulturnih dobara. Među njima su i brojne slastice, npr. makarska torta (makarana), pazinski cukerančić, podravska mazanica, rapska torta, rudarska greblica, samoborska kremšnita, starogrojski paprenjok, zagorski štrukli. S obzirom da je ovdje riječ o vrsti proizvoda,  njihovi se nazivi pišu malim početnim slovom. Naziv toga proizvoda pisao bi se velikim početnim slovom kad bi bio registriran kao službeno ime proizvoda određenoga proizvođača, dakle kad bi imao i svoju etiketu, svoje pakiranje, bio registriran kao robna marka i sl. Te uvjete ostvaruje npr. čokoladna bombonijera tvrtke Kraš, čije se ime piše velikim početnim slovom Bajadera.

Autorica: Željka Orban, prof.