Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV? – npr. modar, star, srebrn, gladan, miran … i
ukazuju na promjenjive osobine onoga što određuju – npr. modar prst, star čovjek, srebrn prsten,
gladan dječak, miran prosvjed …
Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje KOJI? – zeleni, mršavi, lagani, mramorni, zlatni, umorni, novi,
gorki… i ukazuju na nepromjenjive osobine onoga što određuju – npr. mramorni stup, teški teret,
drveni brod, pješčana plaža, mjesni trg, noćni vlak, topli čaj…

UPOTREBA
Kada su pridjevi dio predikata, predikatnog proširka ili pak atributa, uvijek su neodređeni:
Šešir je zelen.
To je djevojka lijepa glasa.
Gledam medvjediće dobra srca.

Određeni pridjevi upotrebljavaju se kada je ispred njih neka pokazna zamjenica, kada je pridjev dio
vlastitog imena ili naziva, kada je pridjev dio stručnog termina, kada pridjev završava na -ći, -ji, -nji, –
šnji, -ski/ki te kada je pridjev u komparativu ili superlativu.

Ovaj lijepi dan ništa mi ne može pokvariti.
Sviđa mi se ovaj lijepi šal.
Posjetio sam Dugi otok.
Probao sam bijeli luk.
Leti sivi sokol.
To je pravopisni problem.
Nacrtaj pravokutni trokut.
Vodi pasji život.
Ma to je lanjski snijeg!
Današnji čovjek često je nezadovoljan.
On je bolji radnik.

Kako razlikovati upotrebu određenih i neodređenih pridjeva u svakodnevnoj komunikaciji?
Neodređeni pridjevi stoje uz imenice koje su sugovornicima nepoznate, dok određeni pridjevi stoje
uz imenice koje su sugovornicima poznate.

Npr. Danas sam dobio zelen šešir. Taj zeleni šešir sada svugdje nosim. Iz ovoga je vidljivo kako je pri
uvođenju imenice šešir u komunikaciju upotrijebljen neodređeni oblik pridjeva – govori se dakle o
nečem novom, nepoznatom. U drugoj rečenici upotrijebljen je određeni pridjev jer nam taj šešir više
nije nepoznat – govori se o nečem starom, poznatom.

Autorica: Željka Orban, prof.