Učenici 3. razreda ekonomije obilježili su 12. listopada 2026. Europski tjedan programiranja sudjelovanjem u aktivnosti školskog projekta „Kriptoljica“. Povezujući glagoljicu i kodiranje, istraživali su kako se slovima i brojevima mogu prenijeti i sakriti poruke.

Glagoljica je jedno od najvažnijih obilježja hrvatske kulturne i pismene baštine. Stoljećima se upotrebljavala u crkvenim knjigama, natpisima i drugim tekstovima, a njezina posebnost vidljiva je u osebujnim slovnim znakovima. Učenici su se prisjetili da glagoljska slova imaju i brojčane vrijednosti. Ta je zanimljivost poslužila kao polazište za šifriranje i dešifriranje poruka: znakovi i brojevi dobili su ulogu koda koji je trebalo protumačiti.

Rješavajući zadatke, učenici su vježbali logičko zaključivanje, usredotočenost i strpljenje. Pritom su otkrivali kako kodiranje počiva na dogovorenim pravilima: znak ili broj može predstavljati slovo, riječ ili informaciju, a poznavanje ključa omogućuje njezino čitanje. Sličan se princip primjenjuje u programiranju, gdje se upute zapisuju tako da ih računalo može razumjeti i izvršiti.

Kodiranje je važno jer omogućuje da se informacije stvaraju, prenose i obrađuju u digitalnom svijetu. S njim se susrećemo u svakodnevnim alatima i uslugama, od aplikacija i internetskih stranica do zaštite podataka. Aktivnost „Kriptoljica“ učenicima je pokazala i njegovu zabavnu stranu: iza niza znakova može biti skrivena poruka, a njezino otkrivanje postaje izazov koji spaja znanje, kreativnost i upornost.

Na ovaj su način učenici upoznali glagoljicu iz novoga kuta kao dio naše baštine, ali i kao nadahnuće za istraživanje kodova i programiranja.

Aktivnost su osmislile i vodile profesorice Sanja Mrzljak Jovanić i Ivana Jelačić.