by Josip Hrženjak | ožu 20, 2026 | Hrvatski se voli učenjem i znanjem
Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači onaj koji je bio i prije i upravo taj, a ne koji drugi. Isti se ne smije upotrebljavati u značenju koji se ne razlikuje od onog s kojim se uspoređuje, nego treba upotrijebiti pridjev jednak. PRIMJERI: Stanovali smo u...
by Josip Hrženjak | ožu 13, 2026 | Hrvatski se voli učenjem i znanjem
ispod – iznad Prijedlozi ispod i iznad s riječju u genitivu označavaju prostorni odnos kod odvijanja kakva procesa na određenu mjestu. Prijedlozi ispod i iznad ne upotrebljavaju se za označavanje cilja ili smjera. PRIMJERI: Spavao je ispod mosta. Ležao je na...
by Josip Hrženjak | ožu 6, 2026 | Hrvatski se voli učenjem i znanjem
Nazivi predmeta pišu se velikim početnim slovom. Npr.: nastava (nastava Hrvatskoga jezika / Matematike / Geografije… pri čemu se misli na nastava iz predmeta Hrvatski jezik / Matematika / Geografija…) učionica (učionica Hrvatskoga jezika / Matematike / Geografije…)...
by Josip Hrženjak | velj 27, 2026 | Hrvatski se voli učenjem i znanjem
Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV? – npr. modar, star, srebrn, gladan, miran … iukazuju na promjenjive osobine onoga što određuju – npr. modar prst, star čovjek, srebrn prsten,gladan dječak, miran prosvjed …Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje KOJI? –...
by Josip Hrženjak | velj 20, 2026 | Hrvatski se voli učenjem i znanjem
Kao jedna riječ pišu se: a) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog ili prefiks, a druga prilog, prijedlog, zamjenica ili pridjev: dokad, donedavno, dosad, doskora, nakoso, nakratko, nakrivo, naživo, uživo, zacijelo, zadugo, zaista, zajedno,...
by Josip Hrženjak | velj 13, 2026 | Hrvatski se voli učenjem i znanjem
Kao jedna riječ pišu se: a) glavni brojevi – stotice do 1000: sto ili stotinu, dvjesto (ili dvjesta S), tristo (ili trista S), četiristo, petsto, šesto, sedamsto, osamsto, devetsto… Stotice do 1000 mogu se pisati i kao sveza glavnoga broja i imenice stotina:...