Srednja škola Marka Marulića Slatina

IPA KOMPONENTA IV – RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA – PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA HRVATSKU
IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULUMA
NOSITELJ PROJEKTA: SREDNJA ŠKOLA MARKA MARULIĆA SLATINA
NAZIV PROJEKTA: UVOĐENJE E-UČENJA U SVRHU POBOLJŠANJA NASTAVNIH PROCESA U STRUKOVNIM PROGRAMIMA
PARTNERI U PROJEKTU: SREDNJA ŠKOLA ISIDORA KRŠNJAVOGA NAŠICE I VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Glavni grad Danske odabran je zbog suvremenog sustava strukovnog obrazovanja u toj zemlji i primjene suvremenih tehnologija u poučavanju. U programu posjeta bili su susreti i prezentacije sustava obrazovanja u najznačajnijim institucijama.
U danskom Ministarstvu obrazovanja hrvatske profesore primio je viši savjetnik u Uredu za međunarodne odnose Jørn Skovsgaard, u Metropolitan University College, Danskom nacionalnom središtu za razvoj obrazovanja odraslih, o obrazovanju strukovnih učitelja govorila je načelnica odjela Susanne Gottlieb, a u Regiji glavnog grada s našim je profesorima razgovarala direktorica razvojnog sektora Anne Holm Sjøberg. Posebno je bio zanimljiv posjet koepnhaškom Uredu za zapošljavanje (Job-center općine Kopenhagen), jer u njemu kao savjetnica već godinama radi Zagrepčanka Aleksandra Tomičić pa je bila moguća komunikacija na hrvatskom jeziku. Najznačajniji bio je posjet tehničkoj školi The Copenhagen Technical College, gdje je domaćin našim profesorima bio međunarodni koordinator Tøger Kyvsgaard, a nazočni su bili i ravnatelj Hans Hother Poulsen te još nekoliko danskih profesora u toj školi.

Profesori iz Slatine i Našica pažljivo su pratili izlaganje Susanne Gottlieb u Metropolitan Univesity College

Naši profesori i njihovi domaćini ispred zgrade danskog Ministarstva obrazovanja

Hrvatski profesori ispred The Copenhagen Technical College

Primjena suvremenih tehnologija u kopenhaškoj Tehničkoj školi

Slatinske i našičke profesore na svim je susretima pratio ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Danskoj Krešimir Kedmenec, koji je svojim sunarodnjacima posvetio mnogo svoga vremena i koji im je uvelike olakšao snalaženje u tom velikom gradu. Osim što su kroz odgovore danskih stručnjaka na brojna postavljena pitanja saznali mnoge pojedinosti o obrazovnom sustavu te uvidjeli sličnosti i razlike između sustava obrazovanja u Danskoj i Hrvatskoj, naši su profesori odmah donosili zaključke o rješenjima koja su im se učinila boljim od naših.

SPREMNOST NA OBRAZOVANJE I PREKVALIFIKACIJU

Jedna od osobina Danaca svojevrsna je smirenost i lakše prihvaćanje teškoća koje mi često smatramo životnim tragedijama. U slučaju neugodne situacije gubitka radnog mjesta, kod nas ljudi padaju u depresiju, odaju se alkoholu ili kriminalu, a ima i samoubojstava. Zbog drukčijeg uređenja i rješavanja statusa nezaposlenih, u Danskoj se ljudi u takvom slučaju ne uzbuđuju previše. Država ih ne ostavlja bez prihoda, nego im isplaćuje neznatno umanjenu posljednju plaću pune dvije godine (a ranije je taj period bio i dvostruko dulji). Za to vrijeme pružaju im se mnoge mogućnosti prekvalifikacije i stjecanja tržištu zanimljivijih zanimanja.
U danskim obrazovnim institucijama kažu da za takve radnike školska godina počinje onda kad to njima treba, a nije određena fiksnim datumima kao za redovne učenike. Radnici mogu početi obrazovanje za prekvalifikaciju još dok imaju posao i tako se pripremati za neku buduću situaciju, ali mogu se za to odlučiti i radi dobrovoljne promjene posla ili radnog mjesta. Strukovno obrazovanje u Danskoj sastoji se, kao i kod nas, iz teoretskog i praktičnog dijela, ali razlike su više nego značajne. Učenici (i redovni i odrasli) provode dva do tri tjedna u školi, a potom dva do tri tjedna u poduzećima s kojima su sklopili ugovore o naukovanju. Takav ciklus izmjenjuje se u trajanju tri do tri i pol godine, ovisno o zanimanju.
U demokratskom društvu poput danskog, disciplina u školama besprijekorna je. Doznali smo da tamo nema mnogo okolišanja u slučaju neprimjerenog ponašanja učenika. Dok je kod nas praktično gotovo nemoguće izbaciti učenika iz škole, bez obzira na vrstu prekršaja, u Danskoj se učenici isključuju iz obrazovnog procesa i za najmanji verbalni delikt, bez ikakva ranijeg upozorenja.
Jedan od danskih problema je velik broj učenika koji bez značajnijeg razloga napuštaju školovanje pa broj takvih učenika doseže velikih 30 posto svih učenika u strukovnom obrazovanju.

DANSKI STANDARD POPUT NAŠEG

Studijsko putovanje omogućilo je našim nastavnicima da pobliže upoznaju, osim sustava obrazovanja, i grad Kopenhagen i način života u njemu.

Nyhavn, jedno od najpoznatijih turističkih odredišta u gradu

Mala sirena nezaobilazna je kopenhaška destinacija

Iako na morskoj obali,  fontane su ukras Kopenhagena

Na svakom koraku može se vidjeti da stanovnici toga grada, dvostruko većeg od Zagreba, iznimnu pozornost posvećuju svojoj tjelesnoj kondiciji i zdravom načinu življenja.
Joggiranje je uobičajena pojava na kopenhaškim ulicama, tamo se svaki slobodni trenutak koristi za tu aktivnost. Ljudi trče u tajicama, trenirkama, kratkim i dugim hlačama, u majicama ili jaknama, potpuno im je nevažno. Slučajno smo se zatekli na startu rekreativne utrke građana, koja je organizirana u disciplinama na pet i deset tisuća metara. Nije to bila utrka nekoliko ljubitelja atletskih disciplina, trčalo je više od 3000 ljudi. I nije bilo važno zauzeti neko od prvih mjesta, nego stići na cilj.

Jogging je omiljena aktivnost Danaca

Ono što je kod nas teško zamislivo odlazak je posao i povratak kućama na biciklu. Veličina grada i udaljenost od mjesta stanovanja do radnog mjesta određuje i način prijevoza. Autobusni i željeznički nadzemni i podzemni promet vrlo su dobro organizirani, vlakovi i autobusi točni su, ali mnogima je pogodniji i, naravno, jeftiniji prijevoz biciklima. Biciklističke staze široke su kao jedan automobilski trak i u vrijeme najgušćeg prometa pune su biciklista. U Kopenhagenu nije rijetkost vidjeti muškarca u odijelu s košuljom i kravatom, ili damu u mini haljini sa štiklama, kako vozi bicikl. Tamo na biciklu možete vidjeti i gospođu s punđom preko koje nosi biciklističku kacigu. Uobičajene su i trokolice, bicikli s posebnim „kabinama“, u kojima otac ili majka prevoze dijete (ili djecu).

Cijene primjerene standardu

Kad su cijene u pitanju, najjednostavnija je računica ako naše cijene pomnožite sa šest. Kruh stoji između 35 i 40 danskih kruna, što je približno isto toliko kuna. Toliko ćete platiti i za jednu kavu, a kugla sladoleda, primjerice, stoji 20 do 25 kruna. Neke su cijene i ponešto niže pa najuporniji mogu na sniženjima pronaći košulju, haljinu, ili nešto drugo, po cijeni koja je poput naših, a koju će platiti samo zato da kući donesu nešto iz Danske. Njihova primanja daleko su veća od onih u Hrvatskoj, ali upravo zbog takvih cijena standard se bitno ne razlikuje.
A kad je riječ o vremenu, naši profesori u Kopenhagenu nosili su jakne na vjetrovitih 19 stupnjeva kad se Hrvatska „kuhala“ na više od 30. Usred kolovoza tamo su osjetili naše travanjsko vrijeme, kad se u jednom danu izmijeni oblačno, sunčano, vjetrovito i kišno vrijeme. Klima uređaji Dancima nisu potrebni.