Učenici naše škole sudjelovali na 8. simuliranoj sjednici Sabora
Autor: Sandra Bošnjak, 21. 4. 2021.
U Hrvatskom saboru u ponedjeljak (19. travnja 2021.) videokonferencijskim putem održana je 8. simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Na sjednici je sudjelovao 151 učenik-zastupnik iz cijele Hrvatske, a među njima i učenice naše škole Marija Bljakaj, Elena Bićanić i Lea Mustafi kao zastupnice te Karla-Marija Mojzeš kao izvjestiteljica. Njihov mentor je profesor Zorislav Jelenčić.
Učenica Marija Bljakaj održala je petominutni govor u Ime Kluba zastupnika Kuna. Sjednica predstavlja dvogodišnji projekt dvije generacije učenika i njihovih mentora u kojem je sudjelovalo ukupno 262 učenika i 69 mentora iz 57 škola koji su pripremali sjednicu tijekom prošle i ove školske godine. Kako je zbog pandemije simulirana sjednica iz ožujka 2020. prolongirana na nastavnu godinu 2021., učenike koji su trebali sudjelovati na sjednici prošle godine, a bili su maturanti, na ovogodišnjoj sjednici zamijenili su zamjenski zastupnici, tj. novi učenici koji su ušli u timove škola. U timu naše škole nalazili su se još prošlogodišnji maturanti Dora Kokorić, Tea Mališ, Marijan Škrnički, Ivor Miklošević i Anastazija Bauer te sadašnja maturantica Helena Gerenčir. Tehničku pomoć prilikom sudjelovanja na videokonferenciji pružio je profesor Josip Mikolašević. Tema sjednice bila je Zakon o zaštiti životinja. Učenici naše škole sudjelovali su dosad na sedam simuliranih sjednica.
Cijela sjednica, koja je trajala četiri i pol sata, može se pogledati na poveznici:
Govor zastupnice Marije Bljakaj (počinje na 01:04:20):
Poštovana Predsjednice Sabora, kolegice i kolege zastupnici,
Klub zastupnika Kuna predlaže amandmane kojima bi se onemogućilo mučenje i zlostavljanje životinja te popravili uvjeti njihova života. Jedan od amandmana odnosi se na loše stanje u nekim skloništima za napuštene i izgubljene životinje. Ovim Zakonom propisano je da takvi objekti moraju udovoljavati potrebama životinja smještenih u njima tako da životinje ne trpe glad i žeđ, nisu izložene fizičkoj nelagodi i strahu, da su zaštićene od ozljeda i bolesti i nalaze se u svojoj vrsti primjerenom okolišu. Zašto onda toliko često nailazimo na prekršaje tog istoga zakona? Primjeri o stvarnom stanju skloništa za životinje diljem Republike Hrvatske, a koja su financirana novcem lokalne samouprave su nepodnošljivi i besramni. Dojave građana pokazuju pravo stanje i pseću svakodnevnicu: prljave zdjelice, fekalije, goli beton, pse koji se zbog anksioznosti samoozljeđuju, a zbog nedostatka hrane jedu jedni druge, loše odrađene kastracije i bolesti koje se javljaju zbog pothranjenosti i bešćutnih uvjeta poput kiše, snijega, hladnoće i prevelikih vrućina. Koga bi trebali okriviti? Kako je zbrinjavanje napuštenih životinja zakonska obaveza lokalnih zajednica, kako one raspolažu novcem građana, možemo za primjer, uzeti njih. Lokalne zajednice financiraju privatne tvrtke koje vode skloništa, a potom od njih istovremeno ne traže evidenciju, transparentan rad i mogućnost kontrole, što pruža priliku pojedincima da se nezakonski okoriste na štetu građana ali i životinja. Za novac građana, lokalne zajednice su dužne od skloništa tražiti detaljne izvještaje s fotografijama svakoga psa od dojave, hvatanja, veterinarske obrade, smještaja, oglašavanja, kastracije, cijepljenja pa do udomljavanja. Također, našim amandmanom iza prve rečenice u stavku 3 članka 62 dodaje se: „Jedinice lokalne samouprave dužne su zahtijevati od skloništa poštivanje propisanih uvjeta rada i kontrolirati uvjete držanja životinja najmanje 2 puta godišnje nenajavljenim provjerama komunalnih redara i veterinarske inspekcije.“ Ignoriranje provedbe Zakona o zaštiti životinja još je iritantnije kada se sagledaju mnogi dobri primjeri lokalnih zajednica koje pokazuju da se itekako sve može napraviti i da opravdanja nema. Kao još jedno jeftino rješenje predlažemo izgradnju neprofitnih skloništa - u praksi se pokazalo da su takva skloništa bolja i istodobno mnogo učinkovitija kod udomljavanja, transparentnosti i dobrobiti životinja za koje skrbe.
Drugi naš amandman odnosi se na držanje pasa na lancu ili zatvorenih u kavezu – takvo postupanje možemo smatrati svjesnim povećavanjem agresivnosti pasa što je zabranjeno u članku 5., stavku 3. ovoga Zakona. Unatoč tome, u Zakonu o zaštiti životinja nigdje se ne navodi kazna za kršenje odredbi članka 51., stavka 4., odnosno za držanje pasa stalno vezanih ili u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Prema tome, zašto bi se netko pridržavao toga ako ne mora, ako mu je jednostavno tako lakše i ako neće biti kažnjen iako se pse na taj način evidentno muči? Zbog dobrobiti životinja i njihovih prava predlažemo da se na postojeći stavak ovoga članka doda da se svako nepoštivanje njegovih odredbi kazni novčanom kaznom. Postavljamo retoričko pitanje: zašto bi se psi uopće vezali?
Treći naš amandman odnosi se na izvođenje pokusa na životinjama. Iako je u cijeloj EU zabranjeno provođenje pokusa na životinjama u kozmetičke svrhe, ono u medicinske nije. Alternativu za to je teško pronaći no definitivno je i više nego potrebno. Jer niti jedna životinja, bila ona uzgojena u posebne svrhe ili ne, nije zaslužila živjeti u patnji, proživljavati nesnosnu bol, te živjeti s trajnim posljedicama do trenutka bezosjećajnog eutanaziranja. Stoga predlažemo amandman na članak 5. stavak 1. iza prve rečenice dodaje se nova rečenica: Zabranjeno je izvođenje svih pokusa na svim životinjama u bilo koje svrhe“.
Četvrti naš amandman odnosi se na borbe životinja. Postojeći Članak 5. Stavak 5. Zabranjeno je obučavati životinje za borbe, organizirati borbe životinja, osim tradicionalnih natjecanja bikova ili sudjelovati u njima uz obveznu suglasnost i prisustvo veterinarskog inspektora, posjećivati ih i oglašavati te u vezi s borbama organizirati klađenje i sudjelovati u klađenju, mijenja se i glasi: Treba zabraniti borbe svih životinja bez obzira na vrstu jer time ugrožavamo njihove živote i štetimo im. Klađenjem također ne razmišljajući plaćamo mučenje životinja koje bi radije živjele u svome prirodnom staništu. Također, predlažemo oštrije kazne za organiziranje ilegalnih borbi životinja.
Ako nam je doista stalo do životinja. kao što svi tvrdimo, onda bi se prema njima tako trebali i odnositi.
Hvala
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje glasi: „Investiraj u naš planet“. Učenici naše škole na panou su zorno prikazali posljedice utjecaja čovjeka na naš planet te predložili konkretne aktivnosti koje možemo i trebamo poduzeti. Materijale za pano prikupili su učenici: Tereza Đorđević (2.a) , Anamaria Jokić (3.a), Valentino Đumlija (3.a), Ines Schweigert (4.b) dok su u izradi panoa sudjelovale učenice: Lana Kovačević (3.a), Gabriela Kovačević (3.a), Ines Schweigert (4.b) i Izabela Štimac (4.b). Mentor učenicima je profesorica Dragana Medved.